Složeni makroekonomski procesi izravno utječu na BDP, burzu i stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj. U slučaju financijske krize, morate biti spremni nositi se sa svim negativnim posljedicama koje ona donosi. Upravljanje osobnim financijama vrlo je važan čimbenik u tome hoće li vaš obiteljski proračun moći izdržati sljedeću gospodarsku krizu. Zato vam mi iz „Kredis“ tima snažno savjetujemo da pravilno upravljate svojim financijama. U tom smislu, dobra je ideja temeljito proučiti svoj proračun i napraviti procjenu koliko još možete uštedjeti. U vrijeme teške financijske krize vaša bi vam ušteđevina bila od velike koristi, no ne bi se trebala trošiti neselektivno tijekom gospodarske „oluje“.

Što je "Recesija"?

Pojam recesije posljedica je nepovoljnog razvoja makroekonomskih procesa i obično se povezuje s padom BDP-a neke zemlje ili, drugim riječima, negativnim gospodarskim rastom. Prema jednoj od najpopularnijih teza, recesija nastaje kada je gospodarski rast negativan više od dva uzastopna kvartala. Posljedice su katastrofalne i sasvim očite, a neke od njih su rastuće poteškoće za poduzeća, bankroti i rastuća nezaposlenost u Hrvatskoj. Pad BDP-a i, sukladno tome, povećanje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj definitivno bi se vrlo negativno odrazili na sve radnike i ljude koji razvijaju mala i srednja poduzeća. Oni su obično najveće žrtve recesije jer ne mogu podnijeti krizu. Mala i srednja poduzeća prestaju akumulirati prihod, ali troškovi i dalje pritječu i većina je prisiljena ugasiti njihovo poslovanje, ostavljajući pritom mnoge radnike bez posla i financijskih primanja.

Kada gospodarstvo „padne“ u recesiju?

U prošlosti su se recesije događale iz raznih razloga. Najčešći od njih je, međutim, neravnoteža u gospodarskom smislu i, posljedično, neravnoteža koja se javlja. Primjerice, kriza 2008. bila je posljedica golemog viška duga na hipotekarnom tržištu, a 2001. godine kontrakcija gospodarstva uzrokovana je pucanjem tehnološkog balona. Unatoč jedinstvenosti svakog gospodarskog ciklusa, neki od uobičajenih razloga zašto gospodarstvo pada u recesiju su:

• Rastuće kamatne stope;
• Inflacija;
• Cijene resursa.

Koje mjere možemo poduzeti protiv gospodarske krize?

Financijska kriza može nastupiti potpuno neočekivano, a ujedno snažno utjecati na gospodarsku sliku u svjetskim razmjerima. Na lokalnoj razini moguća recesija dovest će do povećanja stope nezaposlenosti u Hrvatskoj. U tako napetom gospodarskom okruženju svi moraju imati izrađen plan akcije. Financijski savjetnici „Kredis“ tima vam savjetuju da obratite pozornost na sljedeće:

Pravilo uštede novca 50/20/30.

 Ovo je odlično pravilo za vaš osobni ili obiteljski proračun, koje osigurava vaš financijski mir u budućnosti. Pravilo 50/20/30 zapravo se tumači na sljedeći način: 50% vašeg prihoda trebalo bi pokriti vaše mjesečne, fiksne troškove; 20% morate uštedjeti, a 30% možete potrošiti na zabavu. Iz „Kredis-a“ vas uvjeravamo da ćete strogim pridržavanjem ovog pravila postići značajne rezultate za svoj proračun;

Bilanca stanja

Kako biste dobili potpunu i točnu bilancu vaših troškova, dobro je svakodnevno ih zapisivati i voditi izvještaje. Na taj način ni jutarnja kava koju stanete popiti prije odlaska na posao neće biti zaboravljena u troškovnom izvještaju. Vjerujte, i najsitnije stvari bi bile važne kada su stalni trošak. Stoga, kada sastavljate račun dobiti i gubitka, savjetujemo vam da imate na umu nekoliko stvari: koliko plaćate najam; posjedujete li automobil; koliki je prosječni iznos koji trošite na račune za kućanstvo; koliko točno trošite na hranu svaki dan; koliko možete priuštiti da potrošite na zabavu i odjeću.

Gdje tražiti informacije?

U „Kredis-u“ smatramo da bi svatko od vas trebao biti dobro upoznat s gospodarskom situacijom u zemlji. Danas postoje stotine načina na koje možete lako saznati aktualne podatke o Hrvatskoj u bilo kojem trenutku. Na taj se način možete donekle zaštititi od štetnih učinaka moguće financijske krize i ostati što manje pogođeni.